U “Sl. glasniku RS” br. 10/2024 objavljen je Pravilnik o obavljanju društveno-korisnog, odnosno humanitarnog rada u ustanovama obrazovanja i vaspitanja.
Navedeni pravilnik primenjuje se od 17. februara 2024. god.
Ovim pravilnikom propisuju se bliži uslovi, način, sadržaj, dužina, mesto i vreme obavljanja i druga pitanja od značaja za obavljanje društveno-korisnog, odnosno humanitarnog rada u ustanovama obrazovanja i vaspitanja.
Društveno-koristan, odnosno humanitaran rad (u daljem tekstu: društveno-koristan rad), u smislu ovog pravilnika, obuhvata aktivnosti čijim se ostvarivanjem razvija društveno odgovorno ponašanje učenika.
Društveno-koristan rad, u smislu ovog pravilnika, odnosi se na društveno-koristan i humanitarni rad koji škola planira godišnjim planom rada u okviru plana zaštite od nasilja i ostvaruje se radi uključivanja svih učenika u planiranje i realizaciju tog rada, kao i društveno-korisni i humanitarni rad koji se realizuje u okviru pojačanog vaspitnog rada.
Aktivnosti društveno-korisnog rada predstavljaju sledeće aktivnosti: humanitarne akcije; ekološke akcije uređenja škole, učionica, drugih prostorija, kao i školskog okruženja; akcije prikupljanja materijala za reciklažu; priprema, odnosno uređenje školskog prostora za održavanje školskih manifestacija, izložbi, gostovanja, sportskih i drugih takmičenja; posete ustanovama socijalne zaštite za smeštaj dece i omladine, domovima starih i Crvenom krstu; i druge aktivnosti koje doprinose razvoju empatije, tolerancije i unapređivanju odnosa zasnovanih na međusobnom uvažavanju i saradnji.
Predlog aktivnosti koje zaposleni u ustanovama obrazovanja i vaspitanja mogu da planiraju i realizuju u skladu sa godišnjim planom zaštite od nasilja, kao i u okviru pojačanog vaspitnog rada nalaze se u Prilogu, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
Učestvovanjem učenika u planiranju i realizaciji aktivnosti društveno-korisnog rada koje zaposleni u školama organizuju, stvaraju se uslovi za utvrđivanje ocene iz vladanja i po tom osnovu, od drugog razreda osnovne škole i u svim razredima srednje škole.
Društveno-koristan rad ima preventivnu funkciju i doprinosi razvijanju empatije, solidarnosti i saradnje, aktivizma, kao i osnovnih moralnih vrednosti i uz unapređivanje međupredmetne kompetencije odgovorno učešće u demokratskom društvu, a u skladu sa referentnim okvirom kompetencija za demokratsku kulturu Saveta Evrope (RODK).
Svrha društveno-korisnog rada je, pored ostalog, da učenici unaprede kompetencije potrebne za odgovorno učešće u društvu, kao i da budu osnaženi da poštuju i promovišu ljudska prava.
Kada se društveno-koristan rad koristi kao jedna od aktivnosti pojačanog vaspitnog rada predstavlja oblik restorativne discipline.
Restorativna disciplina jeste pristup kojim se omogućava umanjivanje ili otklanjanje načinjene štete, odnosno posledica te štete, razvija svest o odgovornosti i posledicama sopstvenog i ponašanja drugih i popravljaju odnosi uključenih strana.
Kada se koristi u okviru pojačanog vaspitnog rada cilj određivanja društveno-korisnog rada u školama, koji se ostvaruje u skladu sa ovim pravilnikom, jeste prevencija nepoželjnog i društveno neprihvatljivog ponašanja učenika kroz razvoj poželjnih i pozitivnih oblika ponašanja.
Nastavnik, odnosno stručni saradnik u školi, za razvijanje poželjnih/pozitivnih oblika ponašanja učenika i konstruktivno rešavanje konflikata primenjuje savetodavni rad, tehniku dijaloga, radioničarski rad, postupak školske medijacije, uključuje vršnjačku medijaciju i drugo.
Društveno-koristan rad se planira i realizuje u okviru pojačanog vaspitnog rada učenika za učinjenu lakšu i težu povredu obaveza učenika, kao i povreda zabrane uređene zakonom kojim se uređuju osnove sistema obrazovanja i vaspitanja, a vodeći računa o psihofizičkoj i zdravstvenoj sposobnosti, uzrastu i dostojanstvu učenika.
U situaciji povrede zabrane ili teže povrede obaveza učenika, kada se izrađuje plan pojačanog vaspitnog rada za učenika, tim za zaštitu u saradnji sa roditeljima, određuje aktivnosti društveno-korisnog rada za učenika.
U situacijama lakše povrede obaveza učenika i prvog nivoa vršnjačkog nasilja kada se planiraju aktivnosti pojačanog vaspitnog rada za učenika, odeljenski starešina u saradnji sa roditeljima određuje aktivnosti društveno-korisnog rada za učenika.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o obavljanju društveno-korisnog, odnosno humanitarnog rada („Službeni glasnik RS”, broj 68/18).
Sa kompletnim sadržajem objavljenog Pravilnika se možete upoznati u pravnoj bazi “Propis Soft- Prosvetni Pravni Savetnik“
Podsećamo, čl. 83. stav 1-6 Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018-dr.zakoni, 10/2019, 6/2020, 129/2021 i 92/2023) je propisano:
„Prema učeniku koji vrši povredu pravila ponašanja u školi ili ne poštuje odluke direktora i organa škole, neopravdano izostane sa nastave pet časova, odnosno koji svojim ponašanjem ugrožava druge u ostvarivanju njihovih prava, kao i u slučaju sumnje da je počinio težu povredu obaveze učenika i povredu zabrane iz čl. 110-112. ovog zakona, škola uz učešće roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika, pojačava vaspitni rad.
Vaspitni rad iz stava 1. ovog člana ostvaruje se aktivnostima: u okviru odeljenjske zajednice, stručnim radom odeljenjskog starešine, pedagoga, psihologa i posebnih timova. Kada je neophodno, škola sarađuje i sa odgovarajućim ustanovama socijalne, odnosno zdravstvene zaštite, radi određivanja i pružanja podrške učeniku u vezi sa promenom njegovog ponašanja.
Odeljenjski starešina, zajedno sa stručnim saradnicima, odnosno sa timom za zaštitu od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja ili timom za inkluzivno obrazovanje, sačinjava plan pojačanog vaspitnog rada koji traje najkraće do okončanja vaspitno-disciplinskog postupka.
Odeljenjski starešina vodi posebnu pedagošku evidenciju o pojačanom vaspitnom radu u koju se unose podaci o: događaju, učesnicima, vremenskoj dinamici, preduzetim aktivnostima i merama i ostvarenim rezultatima tog rada.
Rezultate pojačanog vaspitnog rada, na osnovu zajedničkog izveštaja odeljenskog starešine, stručnih saradnika i timova, direktor, odnosno nastavničko veće uzima u obzir prilikom izricanja vaspitno – disciplinske mere.
Sa učenikom koji van prostora škole, odnosno drugog prostora u kome škola ostvaruje obrazovno-vaspitni rad, učini povredu zabrane iz čl. 110-112. ovog zakona, škola u skladu sa izveštajem spoljašnje mreže zaštite pojačava vaspitni rad, uz preduzimanje drugih aktivnosti u skladu sa propisima kojima se uređuju: kriterijumi za prepoznavanje oblika diskriminacije, postupanje ustanove u slučaju sumnje ili utvrđenog diskriminativnog ponašanja i vređanja ugleda, časti i dostojanstva ličnosti, kao i protokola postupanja u odgovoru na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje.“
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.