Na sajtu Narodne skupštine objavljen je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.
Nakon brisanja instituta zloupotrebe prava iz ZSPIJZ i zauzimanja stava Upravnog suda u pogledu naknade troškova zastupanja u postupku po žalbi na 105. sednici svih sudija od 21. juna 2022. godine došlo je do masovne zloupotrebe prava na pristup informacijama, koja pored ogromnih i nepotrebnih rashoda iz javnog budžeta, dovodi i do mnogo težih nematerijalnih posledica, a to je da lica, a posebno novinari, kojima je pravo na pristup informacijama stvarno i ozbiljno ugroženo mnogo teže i sporije ostvaruju svoja prava. Stoga je rešavanje ovog problema osnovni razlog i motiv za izmene ovog zakona.
Napominjemo da je čl. 13. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja(“Sl. glasniku RS”, broj 120/2004, 54/2007, 104/2009 i 36/2010), koji je brisan glasio:
“Organ vlasti neće tražiocu omogućiti ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja ako tražilac zloupotrebljava prava na pristup informacijama od javnog značaja, naročito ako je traženje nerazumno, često, kada se ponavlja zahtev za istim ili već dobijenim informacijama ili kada se traži preveliki broj informacija.”
Naime, pre 2022. godine, odnosno pre promene stava Upravnog suda iz juna 2022. godine, u periodu od 2015. godine do 2021. godine, dakle pre nego što je pravo na pristup informacijama od javnog značaja počelo da se koristi na štetan način, protivno suštini, svrsi i cilju zbog koga je to pravo ustanovljeno, prosečan broj žalbi koje je primao Poverenik na godišnjem nivou od strane svih žalilaca iz Republike Srbije iznosio je 3.627 žalbi, dok je ukupan broj svih predmeta primljenih u slobodi pristupa na godišnjem nivou iznosio prosečno 5.244 predmeta. Radi punog razumevanja posledica stava Upravnog suda od 21. juna 2022. godine treba imati u vidu da je u periodu od 1. januara 2022. godine do 30. juna 2022. godine Povereniku izjavljena 1.771 žalba, a u periodu od 1. jula 2022. do 31. decembra 2022. godine izjavljeno je ukupno 7.440 žalbi. Dakle, u 2022. godini ukupno je primljeno 9.211 žalbi, a svih novoprimljenih predmeta u slobodi pristupa 13.285. Zatim tokom 2023. godine broj novoprimljenih žalbi je porastao na 16.711 žalbi, što je uz 2.983 žalbe prenete iz prethodne godine značilo 19.694 žalbe u radu, a svih novoprimljenih predmeta 20.801. Dakle, Poverenik je u 2023. godini imao u radu 24.049 predmeta (uz 3.248 predmeta prenetih iz prethodne godine). U 2024. godinu preneto je ukupno 10.340 nerešenih predmeta iz oblasti slobodnog pristupa informacijama, od toga je 9.091 žalba. U periodu od 1. januara 2024. godine do 31. oktobra 2024. godine Poverenik je primio ukupno 17.032 predmeta u oblasti pristupa informacijama, od toga su 8.694 žalbe. To znači da je Poverenik u periodu od 1. januara 2024. godine do 31. oktobra 2024. godine imao ukupno u radu 27.372 predmeta u radu u oblasti pristupa informacijama, od toga 17.785 žalbi. Na dan 31. oktobra 2024. godine u Službi Poverenika ima nerešenih 15.225 predmeta, od toga 11.593 žalbi, iz čega se vidi da broj nerešenih predmeta i žalbi progresivno raste, što osim ozbiljnih finansijskih posledica po javni budžet značajno otežava i ostvarivanje prava lica kojima je pravo stvarno i ozbiljno ugroženo.
Osim finansijskih posledica zloupotrebe prava na pristup informacijama, postoje i jako teške nematerijalne posledice po ostvarivanje prava, a to su, između ostalih, i te što Poverenik najveći deo svojih resursa mora da preusmeri na rešavanje predmeta lica koja zloupotrebljavaju pravo. S obzirom na to da je Poverenik, kao i svaki organ vlasti, odgovoran za trošenje javnog novca, njegova je dužnost da u što većoj meri smanji materijalne posledice zloupotrebe prava na pristup informacijama i troškove, odnosno troškove izgubljenog upravnog spora zbog tzv. ćutanja po izjavljenim žalbama. To za direktnu posledicu ima to da Poverenik ne može u zadovoljavajućoj meri da se posveti problemima ćutanja organa vlasti po zahtevima novinara za pristup informacijama i neizvršenja Poverenikovih rešenja, kao i iniciranju prekršajne odgovornosti protiv odgovornih lica u organima vlasti koji nisu izradili informator o radu i dostavili godišnji izveštaj Povereniku.
Procenat neizvršenih rešenja Poverenika po žalbama novinara i predstavnika medija u 2024. iznosi 40% i viši je u odnosu na opšti trend od 22,3% kad su u pitanju drugi žalioci, što je posebno zabrinjavajuće.
Sve navedeno ukazuje na to da se i u 2024. godini sve otežanije ostvaruje pravo novinara na pristup informacijama. Zbog toga je to jedan od najvažnijih razloga zbog kojih problem zloupotrebe prava na pristup informacijama mora biti hitno rešen na sistemski način, da bi Poverenik svoje kapacitete, kao zaštitni organ preusmerio na brzo i efikasno rešavanje novinarskih žalbi.
Ilustracije radi, tj. radi boljeg razumevanja finansijskih posledica po javni budžet (budžet svih građana), u izveštaju Poverenika za 2023. godinu koji je podnet Narodnoj skupštini navodi se sledeće: U toku 2023. godine Poverenik je primio 5.455 naknadnih zahteva u smislu člana 19. Zakona o upravnim sporovima (od čega samo od 01.8.2023. do 31.12.2023. godine 4.554 zahteva), za postupanje Poverenika kao drugostepenog organa i donošenje rešenja u dodatnom roku od sedam dana. Iako je Poverenik uspeo da reši veći deo tih zahteva u zakonom predviđenom roku, značajan deo nije uspeo, pa je to rezultiralo činjenicom da je Upravnom sudu podneto čak 1.864 tužbe zbog “ćutanja” Poverenika. Ukoliko se utvrdi da su te tužbe osnovane, Poverenik će biti obavezan da plati iz budžeta Poverenika iznos od 69.201.000,00 dinara (1864 x (minimum) 37.125,00 dinara po važećoj advokatskoj tarifi i to 24.750,00 dinara za sastav tužbe i 12.375,00 dinara za sastav obrazloženog podneska), što po srednjem kursu evra na dan pisanja ovog izveštaja iznosi 590.502,60 evra.
Ukoliko problem sistemske zloupotrebe prava na pristup informacijama ne bude hitno rešen adekvatnim izmenama i dopunama zakona, navedene cifre će se višestruko uvećati, pa će se iz javnog budžeta desetine i stotine miliona dinara preliti u “privatne džepove” advokata, koji su se angažovali sa svojim saradnicima da zahteve za pristup informacijama prvostepenim organima i žalbe Povereniku podnose isključivo u cilju naplate troškova postupka, a ne u cilju ostvarivanja prava javnosti da zna.
Pored toga, procena je Poverenika, imajući u vidu trend započet u 2022. godini pa do danas, da će institucija Poverenika za pet godina imati u radu aktivnih i nerešenih predmeta prenetih iz prethodnih godina između 50.000 i 80.000, u slučaju da se problem zloupotrebe prava ne reši na adekvatan način. Izlišno je govoriti o tome da će to onesposobiti funkcionisanje institucije Poverenika, ugroziti ostvarivanje i zaštitu ne samo prava na pristup informacijama, već i prava na zaštitu podataka o ličnosti. Dodatno, to će otežati i rad Upravnog suda, koji je takođe u jako teškoj situaciji zbog drastičnog povećanja broja tužbi, a što će za posledicu imati jako otežan pristup pravdi sa svim posledicama koje to nosi, uključujući i položaj Republike Srbije u predpristupnim pregovorima za pridruživanje Evropskoj uniji, posebno po pitanju poglavlja 23 (pravosuđe i osnovna prava).
Već je sada jasno da je pristup traženim informacijama jako otežan novinarima, udruženjima koje se bave zaštitom ljudskih prava, licima koja traže informacije o zaštiti javnog zdravlja i ugrožavanju životne sredine, kao i svim građanima koji informacije potražuju u skladu sa ciljem i duhom zakona, a što je direktna posledica masovne zloupotrebe prava na pristup informacijama, jer su kapaciteti Poverenika, kao zaštitnika prava na pristup informacijama, u značajnoj meri okupirani radom na predmetima lica koja bezočno zloupotrebljavaju pravo na pristup informacijama.
Izvor: izvod iz obrazloženja preuzet sa sajta Narodne skupštine Republike Srbije (www.parlament.gov.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.