Ukoliko bi se uvela nacionalna taksa na ugljenik, potencijalni prihod bi 2034. mogao da dostigne i 382 miliona evra, uzimajući u obzir takse prikupljene iz industrija aluminijuma, cementa, gvožđa, čelika i veštačkih đubriva, koje će se od 2026. naći na udaru CBAM regulative. Kako bi se osiguralo namensko trošenje ovih sredstava, potrebno je uspostaviti Zeleni fond u koji će se eko takse direktno slivati i odakle će se finansirati dalja ulaganja u zaštitu životne sredine, poruka je nove analize NALED-a. Naknada za zaštitu i unapređivanje životne sredine, predviđena je čl. 134. Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara („Sl. glasnik RS“, br. 95/2018, 49/2019 i 92/2023):
„Obveznik naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine je:
1) pravno lice, preduzetnik i ogranak stranog pravnog lica koje obavlja određene aktivnosti koje utiču na životnu sredinu;
2) vlasnik teretnih vozila, odnosno lica koja obavljaju transport nafte i naftnih derivata, odnosno sirovina, proizvoda i poluproizvoda hemijskih i drugih opasnih materija iz industrije ili za industriju, odnosno transport sirovina, proizvoda i poluproizvoda hemijskih i drugih opasnih materija namenjenih daljoj prodaji iz skladišta, na teritoriji jedinice lokalne samouprave sa statusom ugrožene životne sredine na području od značaja za Republiku Srbiju.
Bliže kriterijume za određivanje aktivnosti koje utiču na životnu sredinu (u daljem tekstu: aktivnosti) prema stepenu negativnog uticaja na životnu sredinu koji nastaje obavljanjem aktivnosti, kao i iznose naknada za određene aktivnosti iz stava 1. tačka 1) ovog člana u okviru iznosa propisanih u Prilogu 6, Tabela 2. ovog zakona, uslove za oslobađanje od plaćanja naknade ili njeno umanjenje, utvrđuje Vlada na predlog ministarstva u čijoj su nadležnosti poslovi zaštite životne sredine.
Pod obavljanjem aktivnosti podrazumeva se obavljanje delatnosti pravnog lica, preduzetnika i ogranka stranog pravnog lica u sedištu i izdvojenim poslovnim jedinicama.
Pod izdvojenom poslovnom jedinicom, u smislu ovog zakona, podrazumevaju se poslovni prostor i poslovne prostorije izvan sedišta u kojima obveznik obavlja delatnost, kao i zemljište i prostorije na zemljištu koje služe za obavljanje delatnosti.
Izdvojenom poslovnom jedinicom se smatra i obavljanje delatnosti na gradilištu u neprekidnom trajanju dužem od 12 meseci.
Pod stepenom negativnog uticaja koji nastaje obavljanjem aktivnosti smatra se neposredan, kao i posredan uticaj delatnosti koju obavlja obveznik naknade na zagađivanje životne sredine (vode, vazduha, zemljišta, šuma, geoloških resursa, biljnog i životinjskog sveta) kojima se unose zagađujuće materije ili energija u životnu sredinu (stvaranje buke, vibracije, jonizujućeg i nejonizujućeg zračenja), koji ima ili može imati štetne posledice na kvalitet životne sredine i zdravlje ljudi.“
Analiza o uticaju CBAM-a na domaće kompanije, nastala je povodom uvođenja nove takse za emitovane količine CO2 za proizvode koji ulaze u Evropsku uniju, odnosno CBAM uredbe. Cilj analize bio je da utvrdi ključne preporuke kako bi se srpska privreda pripremila za novi EU mehanizam prekograničnog usklađivanja cene ugljenika.
– Ukoliko izvoznici iz Srbije ne smanje emisije ugljen dioksida u narednih godinu dana, suočiće se sa poskupljenjem svojih proizvoda na evropskom tržištu i time izgubiti na konkurentnosti. Kako do toga ne bi došlo, analiza je pokazala da je jedino rešenje potpuno usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom, uz istovremeno uvođenje kako nacionalnog oporezivanja ugljenika, tako i lokalne takse kako bi se sprečio uvoz iz zemalja gde ovaj sistem ne postoji i očuvala konkurentnost domaće privrede– rekla je šefica Jedinice za zaštitu životne sredine, prilikom predstavljanja analize, uz finansijsku podršku European Climate Fondation i 7 domaćih kompanija.
Članovi NALED-a su ovom prilikom izglasali i reformske prioritete za naredne dve godine među kojima su razvoj primarne selekcije otpada na lokalu, uvođenje depozitnog sistema za prikupljanje ambalaže od pića i unapređenje načina ekološkog oporezivanja.
Trenutni sistem naplate naknade za zaštitu životne sredine nije u skladu sa principom zagađivač plaća, što znači da nemaju odvraćajući efekat na zagađivače da smanje štetne emisije i samim tim ne dolazi do poboljšanja u pogledu čistijeg vazduha i voda.
– Upravljanje otpadom je bio prioritet i ostaće iz razloga što je još puno posla pred nama.
Takođe, u prethodnom periodu izrađena je analiza za koje predmete zeleni kriterijumi u javnim nabavkama mogu biti obavezni, a članovi Saveza nastaviće da rade na optimizaciji procedure za uvođenje zelenih javnih nabavki. NALED aktivno pruža podršku Ministarstvu za zaštitu životne sredine u pogledu revizije pregovaračke pozicije u okviru poglavlja 27 i kod programa upravljanja čvrstim otpadom u cilju proširenja i izgradnje regionalnih deponija.
Izvor: sajt Naleda (www.naled.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.