U “Sl. glasniku RS”, br. 18/2024 od 18. marta 2024. godine objavljen je Pravilnik o metodologiji za obračun neplaćenog kućnog rada, koji se primenjuje od 16. februara 2024. god.
Ovim pravilnikom bliže se propisuje metodologija za obračun neplaćenog kućnog rada, kao i za obračun vrednosti i učešća neplaćenog kućnog rada u bruto domaćem proizvodu (u daljem tekstu: BDP).
Neplaćeni kućni rad predstavlja poslove za čije obavljanje se ne ostvaruje novčana naknada, a podrazumevaju vođenje domaćinstva, staranje i brigu o deci, o starijim i bolesnim članovima porodice, poslove na poljoprivrednom imanju, kao i druge slične neplaćene poslove.
Obračun vrednosti neplaćenog kućnog rada vrši se na osnovu Istraživanja o korišćenju vremena koje sprovodi proizvođač zvanične statistike u skladu sa metodologijom koju propisuje Evrostat.
Vrednost neplaćenog kućnog rada se obračunava kao proizvod ukupnog godišnjeg broja časova neplaćenog kućnog rada i minimalne cene rada po času, iskazane u neto iznosu.
Podatak o ukupnom godišnjem broju časova neplaćenog kućnog rada za Republiku Srbiju obezbeđuje proizvođač zvanične statistike.
Cena neplaćenog kućnog rada se utvrđuje kao minimalna cena rada po času u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast rada.
Vrednost neplaćenog kućnog rada se utvrđuje za Republiku Srbiju na godišnjem nivou, najkasnije do 31. decembra tekuće godine za prethodnu godinu.
Učešće vrednosti neplaćenog kućnog rada u BDP-u u Republici Srbiji utvrđuje se kao količnik utvrđene ukupne vrednosti neplaćenog kućnog rada za prethodnu godinu i podataka o vrednosti BDP-a za prethodnu godinu, a koji obračunava proizvođač zvanične statistike na godišnjem nivou.
U skladu sa Pravilnikom, lice koje nije zdravstveno osigurano po bilo kom drugom osnovu, stiče pravo na zdravstveno osiguranje po osnovu neplaćenog rada u kući u skladu sa zaknom koji uređuje oblast rodne ravnopravnosti.
Podsećamo, čl. 28. Zakona o rodnoj ravnopravnosti („Sl. glasnik RS“, br. 52/2021) je propisano:
“U oblasti zapošljavanja i rada garantuju se jednake mogućnosti i obezbeđuje primena opštih i posebnih mera radi ostvarivanja prava na rad za žene i muškarce u pogledu dostupnosti izvršilačkih radnih mesta i položaja; uslova za pristup zapošljavanju, samozapošljavanju ili zanimanju, uključujući kriterijume selekcije i uslove regrutovanja bez obzira o kojoj se grani aktivnosti radi i na svim nivoima profesionalne hijerarhije uključujući napredovanje u karijeri, svim oblicima plaćenog radnog angažovanja; raspoređivanja i napredovanja; radnog vremena; fleksibilnog radnog vremena zbog usklađivanja porodičnih i radnih obaveza muškaraca i žena, odsustvovanja sa posla; plaćanja; uslova rada; stručnog usavršavanja i dodatnog obrazovanja, uključujući praktično radno iskustvo, dnevnog, nedeljnog i godišnjeg odmora; prestanka radnog odnosa i radnog angažovanja; kolektivnog pregovaranja; informisanja; socijalnog osiguranja; odsustva zbog trudnoće, porodiljskog odsustva, trajanja porodiljskog odsustva i naknada za vreme porodiljskog odsustva; odsustvo radi nege deteta i posebne nege deteta sa invaliditetom; zaštite prava na rad i u vezi s radom.
Podaci o neplaćenom kućnom radu koji se prikupljaju i evidentiraju od strane proizvođača zvanične statistike, javno se objavljuju u skladu sa petogodišnjim statističkim programom i godišnjim primenjivim planovima republičkog organa nadležnog za poslove statistike.
Vrednost neplaćenog rada u apsolutnom iznosu, kao i učešće vrednosti neplaćenog rada u bruto domaćem proizvodu obračunava se na osnovu podataka glavnog proizvođača zvaničnih statističkih podataka a metodologiju za obračun utvrđuje ministarstvo nadležno za oblast rodne ravnopravnosti.
Lice koje nije zdravstveno osigurano po bilo kom drugom osnovu, stiče pravo na zdravstveno osiguranje po osnovu neplaćenog rada u kući (vođenje domaćinstva, staranje o podizanju dece, staranje o ostalim članovima porodice), neplaćenog rada na poljoprivrednom imanju i dr.”
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.