U toku intenzivnih pregovora Ministarstva pravde sa reprezentativnim sindikatima koji zastupaju zaposlene u pravosuđu, čiji je cilj pre svega pronalaženje sistemskog rešenja za poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih u pravosuđu, suočeni smo sa zahtevima koji unose zabunu među zaposlene.
Novoosnovani „Sindikat sudske vlasti“, koji nije reprezentativan, obratio se Ministarstvu pravde sa krajnje neuobičajenim zahtevom za potpisivanje Protokola o:
1. povećanju osnovice za obračun plata sudijama, javnim tužiocima i ostalim zaposlenima u pravosudnim organima, u visini od minimum 20%.
2. isplati naknade za troškove ishrane u toku rada, u iznosu od minimum 15.000,00 dinara mesečno.
3. isplati regresa za korišćenje godišnjeg odmora, u iznosu od minimum 85.000,00 dinara godišnje.
Po tvrdnjama istog sindikata, u toku je prikupljanje potpisa kojima zaposleni navodno daju određeni vid podrške navedenim zahtevima.
Radi potpune informisanosti svih zaposlenih u pravosuđu, skrećemo pažnju na zakonom propisane nadležnosti Ministarstva pravde, koje ne predviđaju potpisivanje protokola, kao ni pregovaranje o platama sudija i javnih tužilaca. U nadležnosti Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaštva je predlaganje obima i strukture budžetskih sredstava za plate sudija i nosilaca javnotužilačke funkcije. Ministarstvo pravde smatra da je zahtev za povećanje osnovice za obračun plata sudija i javnih tužilaca, u visini od minimum 20%, krajnje populistički i neutemeljeno upućen Ministarstvu pravde.
U delu zahteva koji se odnosi na plate ostalih zaposlenih u pravosuđu i kojim se paušalno zahteva uvećanje osnovice za obračun plata u visini od minimum 20%, nesporna je jedino nadležnost Ministarstva pravde. Potrebno je istaći da je povećanje osnovice detaljno analizirano i razmatrano u dosadašnjim pregovorima koji su vođeni sa reprezentativnim sindikatima u prethodnom periodu, a u koje su bile uključene i stručne službe Ministarstva finansija. Jedan od ključnih zahteva reprezentativnih sindikata pravosuđa je bio smanjenje razlika u platama za obavljanje istih poslova, a koji se kosi sa predlogom za linearnim povećanjem osnovice, jer bi takav način povećanja doveo do još veće razlike u platama. Neophodno je napomenuti da bi finansijski efekti u slučaju prihvatanja zahteva podrazumevali rebalans budžeta i neplanirano uvećanje budžetskih izdataka za plate u iznosu većem od 105 miliona evra godišnje. Zajednički zaključak svih učesnika dosadašnjih pregovora je bio da je u ovom trenutku najoptimalniji način za poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih usvajanje novog Zakona o pravosudnoj administraciji, kao i teksta Zakona o izmenama i dopunama Zakona o sudskim taksama. Posebna radna grupe za pripremu teksta navedenih zakona je otpočela sa radom i sagledaće sve zahteve koji mogu doprineti boljem položaju zaposlenih u pravosuđu, a koji je do sada bio upravo ograničen okvirima Zakona o državnim službenicima (“Sl. glasnik RS”, br. 79/2005, 81/2005 – ispr., 83/2005 – ispr., 64/2007, 67/2007 – ispr., 116/2008, 104/2009, 99/2014, 94/2017, 95/2018, 157/2020, 142/2022 i 13/2025 – odluka US) i Zakona o platama državnih službenika i nameštenika (“Sl. glasnik RS”, br. 62/2006, 63/2006 – ispr., 115/2006 – ispr., 101/2007, 99/2010, 108/2013, 99/2014, 95/2018 i 14/2022).
Kao što je već više puta navedeno u saopštenjima Ministarstva pravde, pitanje naknade za topli obrok i regres rešavaće se u okviru interresorne radne grupe i svaka vrsta odluke će se odnositi na sve zaposlene u svim direktnim i indirektnim korisnicima budžetskih sredstava, a što je potvrdilo i Ministarstvo finansija. Neodgovorno licitiranje sa iznosima naknade u ovom momentu, ne doprinosi pronalaženju rešenja za navedeno pitanje, i svakako prevazilazi ingerencije Ministarstva pravde i ne može biti predmet nikakvog protokola.
Iz svega navedenog može se izvesti zaključak da se navedenim zahtevima samo obmanjuju zaposleni u pravosuđu, čime se ne doprinosi naporima Ministarstva pravde u cilju iznalaženja sistemskog rešenja za poboljšanje materijanog položaja zaposlenih.
Ministarstvo pravde izražava nadu da su ovako nespretno postavljeni zahtevi za potpisivanjem protokola posledica neiskustva u procesu pregovaranja i donošenja odluka koje se tiču budžeta za plate zaposlenih, jer u suprotnom bi se mogao steći utisak da je u pitanju pokušaj manipulisanja u cilju dobijanja jeftinih poena u sindikalnoj borbi za članstvo, a koje za posledicu ima nesagledive štetne posledice po zaposlene, pošto dovodi u pitanje iskrene napore svih strana u pregovorima da se poboljša položaj zaposlenih u pravosuđu.
Izvor: Sajt Ministarstva pravde Republike Srbije (www.mpravde.gov.rs).
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a