Međunarodni dan ljudskih prava obeležavamo u trenutku ozbiljnih globalnih potresa na planu ostvarivanja i zaštite fundamentalnih ljudskih prava. Ratni sukobi, nasilje, govor mržnje i diskriminacija sve su prisutniji, rekla je poverenica za zaštitu ravnopravnosti.
Diskriminacija je i dalje najčešća na osnovu romske nacionalne pripadnosti, invaliditeta, pola, seksualne orijentacije, a u poslednje vreme sve intezivnije i na osnovu političkih i drugih uverenja, rekla je poverenica za zaštitu ravnopravnosti. Ona je izrazila zabrinutost zbog postupanja policije i pravosudnih organa u vršenju njihovih ovlašćenja prema različitim akterima na javnim okupljanjima podsećajući da državni organi moraju postupati jednako prema svima. Naime, jednako postupanje obezbeđuje vladavinu prava, dok bilo kakav nejednak tretman stvara osećaj nepravde i povećava tenzije u društvu koje se reflektuju kroz međusobne sukobe, napade na novinare, prostorije institucija i političkih stranaka, čemu svedočimo poslednjih nedelja.
Podsećamo na odredbe Zakona o zabrani diskriminacije (“Sl. glasnik RS”, br. 22/2009 i 52/2021), gde stoji:
“Član 1.
1.) izrazi “diskriminacija” i “diskriminatorsko postupanje” označavaju svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva), u odnosu na lica ili grupe kao i na članove njihovih porodica, ili njima bliska lica, na otvoren ili prikriven način, a koji se zasniva na rasi, boji kože, precima, državljanstvu, nacionalnoj pripadnosti ili etničkom poreklu, jeziku, verskim ili političkim ubeđenjima, polu, rodu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, polnim karakteristikama, nivoom prihoda, imovnom stanju, rođenju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, invaliditetu, bračnom i porodičnom statusu, osuđivanosti, starosnom dobu, izgledu, članstvu u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugim stvarnim, odnosno pretpostavljenim ličnim svojstvima (u daljem tekstu: lična svojstva).
Govor mržnje
Član 11.
Zabranjeno je izražavanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, u javnim glasilima i drugim publikacijama, na skupovima i mestima dostupnim javnosti, ispisivanjem i prikazivanjem poruka ili simbola i na drugi način.”
Zabrinutost građana, u bilo kom slučaju kada je u pitanju javni interes, treba shvatiti ozbiljno, odgovore dati pravovremeno i omogućiti svrsihodan dijalog u cilju smirivanja tenzija, ukazala je poverenica.
Na Međunarodni dan ljudskih prava, poverenica za zaštitu ravnopravnosti učestvuje na 4. UNESKO Globalnom forumu protiv rasizma i diskriminacije u Barseloni, kao jedna od osnivačica UNESKO mreže zvaničnika protiv rasizma i diskriminacije, uz predstavnike SAD, Kanade, Italije, Brazila i Švedske. Poverenica je na forumu istakla da u Srbiji ne postoji izražen problem rasizma, ali da se akcenat stavlja na zaštitu, prevenciju i edukaciju, uz adekvatno reagovanje na individualne slučajeve prijavljene diskriminacije. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti je tom prilikom predstavila i primere dobre prakse institucije Poverenika za zaštitu ravnopravnosti.
Izvor: sajt Poverenika za zaštitu ravnopravnosti (www.ravnopravnost.gov.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.